Što su krvne žile?
Krvne žile cjevasti su organi kroz koje krv cirkulira tijelom. Krv prenosi kisik i hranjive tvari do tkiva te iz njih odnosi otpadne tvari, kao što je ugljikov dioksid.
-
Arterije su krvne žile koje odvode krv iz srca prema organima i tkivima.
-
Arterije se granaju u manje krvne žile koje se nazivaju arteriolama.
-
Arteriole se povezuju sa sitnim krvnim žilama koje se nazivaju kapilarama.
-
Kapilare se spajaju u venule, a venule u sve veće vene.
-
Vene vraćaju krv iz tkiva prema srcu.
Arterije imaju debele, elastične i mišićne stijenke. Moraju biti čvrste jer je krvni tlak u njima viši nego u venama. Mišići u stijenkama arterija i arteriola mogu se stezati i opuštati, čime mijenjaju promjer krvnih žila te pomažu regulirati protok krvi i krvni tlak.
Vene imaju tanje stijenke i manje mišićnog tkiva nego arterije jer je tlak krvi u njima znatno niži. Mogu se proširiti i tako primiti veću količinu krvi. Mnoge vene, osobito vene nogu, imaju zaliske koji sprječavaju vraćanje krvi u suprotnom smjeru.
Krvne žile i srce zajedno čine kardiovaskularni sustav.
Krvne žile: cirkulacija krvi
|
Krv izlazi iz srca kroz arterije, koje se granaju u sve manje krvne žile i naposljetku prelaze u arteriole. Arteriole se povezuju s još manjim krvnim žilama koje se nazivaju kapilarama. Kroz vrlo tanke stijenke kapilara kisik i hranjive tvari prelaze iz krvi u tkiva, dok ugljikov dioksid i druge otpadne tvari prelaze iz tkiva u krv. Krv zatim iz kapilara prelazi u venule, a potom u vene koje je vraćaju u srce.
Arterije i arteriole imaju razmjerno debele mišićne stijenke jer je krvni tlak u njima viši. Promjenom svojega promjera arteriole pomažu regulirati protok krvi kroz pojedina tkiva i održavati krvni tlak. Vene i venule imaju mnogo tanje i manje mišićne stijenke jer je tlak u njima niži. Vene se mogu proširiti i služiti kao spremnik za znatan dio krvi u tijelu.
 |
Što može poći po zlu s krvnim žilama?
Ako se krvna žila prereže, ozlijedi ili pukne, može nastati vanjsko ili unutarnje krvarenje. Krvne žile mogu biti zahvaćene i brojnim bolestima, uključujući:
-
aterosklerozu, kod koje se u stijenkama arterija nakupljaju masne naslage, zbog čega se arterije sužavaju i ukrućuju
-
aneurizme, odnosno lokalizirana proširenja oslabljenog dijela stijenke krvne žile
-
stvaranje krvnih ugrušaka u venama, kao kod duboke venske tromboze, ili u arterijama, gdje mogu uzrokovati iznenadno začepljenje i prekid protoka krvi
-
vaskulitis, odnosno upalu stijenki krvnih žila
-
proširene vene, kod kojih vene blizu površine kože postaju proširene, izdužene i vijugave