Odgovornosti Liječnika Pacijenta u Kliničkom Istraživanju

Autor: Byron J. Hoogwerf, MD
Urednik poglavlja: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod: Luka Žurić, dr. med.

Prioritet svakog liječnika koji brine za pacijenta koji sudjeluje u kliničkom ispitivanju jest da sigurnost i skrb pacijenta uvijek bude na prvom mjestu. Ovaj mandat vrijedi za liječnika koji nije uključen u kliničko ispitivanje, kao i za liječnika koji je ispitivač. Postoje povremene okolnosti tijekom kojih se potreba za pacijentovom skrbi kosi s kliničkim ispitivanjem. Na primjer, liječnik sudionika može htjeti prekinuti liječenje ispitivanim lijekom (npr. ako postoji zabrinutost da je značajan štetni učinak uzrokovan ispitivanim lijekom) ili prekinuti zaslijepljenost istraživanja kako bi saznao kakav je tretman pacijent primao ( npr. ako se pacijent ozbiljno razbolio i liječnik mora znati sve tretmane koje je pacijent primao).

Odgovaranje na određena pitanja o ispitivanju nije zadaća liječnika koji ne sudjeluje u istraživanju, a čiji pacijent je uključen (ili razmatra uključivanje) u kliničko istraživanje. To je odgovornost ispitivača i koordinatora kliničkog ispitivanja. Ipak, liječnik može pacijentu sastaviti popis ključnih pitanja koje treba postaviti prije ključnih pitanja koje treba postaviti prije uključivanja u kliničko istraživanje. Zabrinutosti koje liječnik izrazi mogu se riješiti s glavnim istraživačem ili koordinatorima ispitivanja.

Liječnik sudionika ne smije dijeliti osobne podatke sudionika s ispitivačem ili koordinatorom kliničkog ispitivanja osim ako sudionik nije dao dopuštenje. Pravilo o privatnosti Zakona o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja (HIPAA) štiti privatnost sudionika kliničkog istraživanja. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi SAD-a (HHS) nudi informacije o primjenjivosti HIPAA pravila o privatnosti na klinička ispitivanja. Ukratko, ova pravila zahtijevaju da se osobni zdravstveni podaci pacijenta, kao što su podaci u medicinskoj karti ili rezultati testova, mogu otkriti samo u svrhu istraživanja i samo ako je pacijent dao posebno pismeno dopuštenje. (Vidjeti HHS.gov za dodatne pojedinosti HIPAA pravila o privatnosti.)

Nuspojave i prateće bolesti

Nuspojave (AE) su sve nepovoljne medicinske pojave koje su vremenski povezane s uključenošću sudionika u kliničko ispitivanje, bez obzira smatra li se da je povezano s ispitivanim liječenjem ili sudjelovanjem u ispitivanju. Nuspojave uključuju bilo koji:

  • Simptom

  • Abnormalnost u fizikalnom pregledu

  • Abnormalni laboratorijski nalaz

  • Bolest

Pacijenti uključeni u kliničko ispitivanje ispitani su o svim štetnim događajima pri svakom susretu s timom kliničkog ispitivanja (istraživačem ili koordinatorom kliničkog ispitivanja). Važan aspekt kliničkog ispitivanja je pažljivo prikupljanje i prijavljivanje nuspojava. Obično se od istraživačkog tima traži da procijeni je li nuspojava povezana s ispitivanim lijekom. Osim toga, programi kliničkih ispitivanja često koriste standardizirane pojmove za pretraživanje iz Medical Dictionary of Regulatory Activities (MedDRA). Rezultati ovih objektivnih pretraga pomažu u otkrivanju mogućih nuspojava i daju se regulatornim agencijama kao dio procesa podnošenja zahtjeva za odobrenje lijeka. MedDRA pretraživanja mogu identificirati sigurnosne probleme koji inače ne bi bili identificirani tijekom programa kliničkog ispitivanja.

FDA MedWatch omogućuje liječnicima, kao i pacijentima i potrošačima da štetne događaje prijave izravno američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA). FDA MedWatch služi za sve odobrene ili neodobrene FDA lijekove na recept ili lijekove bez recepta, biološke kao što su krvni proizvodi, medicinski uređaji, prehrambeni proizvodi kao što su formula za dojenčad i medicinska hrana, kozmetika, hrana i piće, bez obzira na to je li dio kliničkog ispitivanja.

Značajni štetni ishod (SAE) je svaki štetni događaj koji:

  • Ima smrtni ishod

  • Ugrožava život ili izlaže sudionika neposrednoj opasnosti od smrti

  • Zahtijeva ili produljuje hospitalizaciju

  • Uzrokuje trajnu ili značajnu invalidnost ili onesposobljenost

  • Ima za posljedicu kongenitalne anomalije ili urođene mane

  • Je bilo koji drugi uvjet za koji istražitelji smatraju da predstavlja značajnu opasnost

Liječnik koji se brine za pacijenta koji je uključen u kliničko ispitivanje trebao bi obavijestiti ispitivača o SAE što je prije moguće. Istraživač je dužan prijaviti sponzoru svaki SAE unutar 24 sata od trenutka kada je istražitelj saznao za događaj. U većini kliničkih ispitivanja, sponzor mora prijaviti SAE regulatornoj agenciji. Izvještavanje o SAE za ispitivanja koja je pokrenuo ispitivač provodi se prema uvjetima u ugovoru sa sponzorom i može se malo razlikovati u programima kliničkih ispitivanja ovisno o fazi (I do IV).

Prekidanje zaslijepljenosti obično se događa nakon što su svi sudionici završili ispitivanje i nakon što je završeno prikupljanje podataka i praćenje. Međutim, za pojedinačnog pacijenta može se prekinuti zaslijepljivanje ("razotkrivanje") ako je to neophodno za njegovo liječenje, a liječnik koji skrbi za pacijenta treba naznačiti da je važno znati kakvu je terapiju pacijent primao. Na primjer, ako se pacijent ozbiljno razboli i liječnik mora znati sve terapije koje je pacijent primao, isti liječnik mora kontaktirati ispitivača kliničkog ispitivanja i zatražiti da se prekine zaslijepljenost. U slijepim ispitivanjima, istraživač ne zna koji je tretman dodijeljen, tako da je zahtjev za poništavanjem zaslijepljenosti sudionika obično odluka sponzora (npr. farmaceutske tvrtke, američkog Ministarstva za pitanja veterana [VA], Nacionalnog instituta za zdravlje [NIH] ili drugih agencija za financiranje). Smjernice za razotkrivanje često se nalaze u protokolu ispitivanja i dokumentu o informiranom pristanku.

Zbrinjavanje pacijenta koji sudjeluje u istraživanju

Kada pacijent u studiji posjeti zdravstvenog djelatnika koji nije uključen u ispitivanje (i možda čak nije u istoj organizaciji kao istraživački centar), komunikacija između pacijenta, zdravstvenih djelatnika i tima za kliničko ispitivanje važna je za osiguravanje optimalne njege pacijenata kao i integritet kliničkog ispitivanja. Liječnici bi se trebali upoznati s ključnim elementima ispitivanja. Liječnici mogu dobiti ove informacije iz pacijentovog obrasca za pristanak ili kartice sa sažetkom ili kontaktiranjem istraživačkog tima. Podaci za kontakt nalaze se u obrascu za pristanak ili kartici sažetka koja se daje pacijentu.

  • Sudionici u ispitivanju: Sudionici bi trebali obavijestiti svoje liječnike o kliničkom ispitivanju i dati kopiju obrasca za pristanak ili karticu sa sažetkom informacija iz ispitivanja. Sudionici bi trebali imati na raspolaganju podatke o kontaktu istraživačkog tima tijekom sastanaka sa svojim obiteljskim liječnicima.

  • Liječnici obiteljske medicine: liječnici bi trebali znati dovoljno o ispitivanju da razmotre mogu li intervencije ispitivanja utjecati na zdravlje pacijenta. Prije nego što preporuči prekid ispitivanja, liječnik obiteljske medicine treba razgovarati o zabrinutostima s osobljem ispitivanja i pacijentom/sudionikom. Pacijentov prekid sudjelovanja može nepotrebno ugroziti podatke o ispitivanju pacijenta. Neki biomarkeri kliničkog ispitivanja mogu biti zaslijepljeni za sudionike i osoblje studije. Kad god je to klinički izvedivo, liječnici ne bi trebali naručivati takve biomarkere jer poznavanje rezultata tih biomarkera dovodi u pitanje zaslijepljenost studije i ugrožava valjanost podataka ispitivanja tog pacijenta. Liječnici obiteljske medicine mogu utvrditi je li pacijent iskusio krajnji ishod ispitivanja ili mogući neželjeni ishod. Liječnici bi trebali prijaviti potencijalne krajnje ishode i štetne događaje istraživačkom timu koji poznaje postupke za prijavu putem protokola kliničkog ispitivanja.

  • Osoblje ispitivanja: Osoblje ispitivanja mora osigurati da ispitivanje ne ometa potrebnu kliničku skrb za sudionika i održavati integritet ispitivanja. Dužni su osigurati da sudionici ispitivanja znaju dovoljno o ispitivanju da o tome mogu razgovarati sa svojim obiteljskim liječnicima. Osoblje za klinička ispitivanja također mora biti dostupno za dodatne upite liječnika obiteljske medicine. Ako utvrde da je liječnik identificirao potencijalni neželjeni događaj ili krajnji ishod studije, osoblje za ispitivanje mora pokrenuti odgovarajuće procese, kao što je podnošenje obrazaca za objavu zapisa, kako bi pristupili podacima za izvješćivanje sponzora.

Praćenje

Nakon završetka kliničkog ispitivanja, primarna odgovornost za daljnju skrb obično se vraća obiteljskom liječniku pacijenta. Nakon randomiziranog, kontroliranog ispitivanja, po završetku uključivanja pacijenata u ispitivanje, oni se obično isključuju iz ispitivanog lijeka bez obzira na to jesu li primali aktivni ispitivani lijek, aktivni usporedni lijek ili placebo. Zapravo, često postoji odgoda prije nego što saznaju u koju su granu istraživanja randomizirani i, prema tome, jesu li primili aktivni ispitivani lijek, aktivni usporedni lijek ili placebo. Do ove odgode dolazi zbog zahtjeva da se zaslijepljenost ne prekida sve dok posljednji ispitanik ne završi pokus i nije dovršeno prikupljanje i praćenje podataka. Povremeno će ispitivani lijek biti dostupan pacijentima koji su sudjelovali u kliničkom ispitivanju, unutar ili izvan formalnog produžetka ispitivanja. Pacijenti koji žele razmotriti ovu opciju trebali bi se raspitati o njoj prije upisa u ispitivanje. Za odobrene lijekove, liječnik može odlučiti hoće li ih prepisati za neodobrenu ("off-label") upotrebu na temelju dokaza o učincima lijeka i čimbenicima pacijenta.

Više informacija

Mogu bit korisni sljedeći alati za procjenu: Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

  • The Center for Information and Study on Clinical Research Participation (CISCRP): Informacije za javnost, pacijente i druge dionike u procesu kliničkog istraživanja o CISCRP-ovim medijskim potezima i kampanjama podizanja svijesti te obrazovnim događajima uživo; programi zahvalnosti za volontere istraživanja; savjetodavni odbori pacijenata i prilagođena istraživanja koja procjenjuju zdravstvene napretke pacijenata i proučavaju iskustva volontera; i jednostavnim sažetcima rezultata kliničkih ispitivanja

  • National Institutes of Health: Clinical Research Trials and You: Informacije za pacijente i zdravstvene djelatnike o kliničkim ispitivanjima i kako pronaći odgovarajuća ispitivanja

Popisi kliničkih ispitivanja dostupni su na:

  • U.S. National Library of Medicine: ClinicalTrials.gov

  • National Institutes of Health (NIH): Research Match

  • CenterWatch